Pozivamo Vas na putovanje kroz povijest hrvatske nacionalne kuhinje,

od davno zaboravljenih recepata do i danas ukusnih jela!

U sklopu restorana Stari Puntijar, nalazi se muzej gastronomije. Uz razne zanimljive predmete korištene u kuhinjama tijekom povijesti, poput pribora za jelo i kuhanje,  u muzeju se  nalazi kolekcija sa više od 2000 orginalnih kuharica, 1000 jelovnika kao i 500tinjak starih turističkih vodiča. Ljubav, entuzijazam i predanost g. Puntijara prema gastronomiji i ugostiteljstvu učinili su ga ponosnim kolekcionarom i vlasnikom jedne od najvećih privatnih zbirki kuharica. Među 2000 naslova, osim hrvatskih kuharica, nalaze se i brojna izdanja njemačkih, austrijskih, talijanskih, mađarskih, čeških, švedskih, francuskih, engleskih, američkih, slovenskih, bosanskih, srpskih, makedonskih, izraelskih, kineskih, ruskih, koreanskih, egipatskih, nizozemskih i brojnih drugih kuharica. Jedno od najzanimljivijih izdanja je „Wiener Kochbuch“, najmanja kuharica na svijetu, tiskana oko 1905. godine u Beču, a prema prikupljenim informacijama postoje svega četiri primjerka. Specifičnost kuharice su njene dimenzije, velika je svega 2×2 cm, a u njoj se krije nevjerojatnih 100 recepata.

Muzej gastronomije će svakog posjetitelja odvesti na putovanje kroz povijest hrvatske nacionalne kuhinje. Među brojnim pričama, putem ćete posjetiti dvor grofa Nikole Zrinskog i upoznati bogatsvo okusa grofovskog stola iz 16. stoljeća, zaviriti u „Lovačku kuharicu grofa Erdodya“ iz 1715. i otkriti  prvu kuharicu na hrvatskom jeziku iz 1813. godine. Naposljetku, sve ljubitelje gastronomije i kulinarske znatiželjnike brižno pripremljeni okusi iz priče, očekuju za stolom našeg restorana Stari Puntijar. Naime, stare hrvatske kuharice i tradicionalna hrvatska kuhinja izvor su inspiracije za jela koja poslužujemo.

Briga o tradiciji i želja za očuvanjem hrvatske gastronomije i „kulture hrvatskog stola“ potaknula je g. Puntijara da odabere najzanimljivije i najvrijednije kuharice i recepte te napravi nekoliko zaniljivih izdanja kako bi na taj način davno zaboravljne recepte iznova pretvorio u ukusna jela. Među njima su:

„Nova zkup szlozena zagrebachka szokachka kniga“ – Nova zajedno složena zagrebačka kuharska knjiga Ivana Birlinga kanonika Kaptola iz 1813 godine.

Prva je to kuharica tiskana na hrvatskom jeziku, složena prema bečkoj kuhinji, ali i prema kuhinji kajkavske sjeverozapadne Hrvatske te donosi 554 recepta. Osim velikog značaja za povijest hrvatske gastronomije i ljubitelje kulinarstva, kuharica također ima veliku kulturološku i leksikološku važnost. Recepti su, prema riječima samog autora, namijenjeni „za kućnu upotrebu“ što je bio jedan glavnih razloga reizdanja ove bogate, a opet jednostavne kuharice.

Kako bi zanimljive recepte ponovno vratio iz same kuharice u hrvatske kuhinje i za stolove, u izdanju Zlatka Puntijara, uz kopiju orginalnog recepta na starohrvatskom jeziku nalazi se i prijevod na danasnji hrvatski jezik i na engleski jezik.

Naš restoran Stari Puntijar za Vas priprema nekoliko specijaliteta iz spomenute kuharice.

Preporučamo: Teletina u umaku od limuna, Bavarski odrezak, Knedlice od jabuka u preljevu od crnog vina

„Kuharica Čakovečkog dvora grofa Nikole Zrinskog“ iz 17. stoljeća

Ova rukopisna kuharica iz 17. stoljeća u orginalu je na mađarskom jeziku te se nalazi u Sveučilišnoj biblioteci. Kuharica je unesena u popis biblioteke Zrinskih 1662. godine te pokazuje bogatstvo obitelji Zrinski kao i gastronomiju i kulturu stola hrvatskog dvora i plemićkih  obitelji. U izdanju Zlatka Puntijara se, osim recepata, nalaze i brojne narudžbe čakovečkog dvora, poput narudžbe svježe morske ribe, kamenica, hobotnice i malvazije iz hrvatskog  primorja koja datira iz 1610. godine te ukazuje na raznovrsnost okusa i predanost pripremi jela na našim prostorima.

Izdanje Zlatka Puntijara  osim prijevoda na hrvatski uključuje i prijevod na engleski jezik. U knjizi se nalaze i ilustracije najznačajnih i najhrabrijih hrvatskih banova Nikole i Petra Zrinskog.

Dvorska jela spomenuta u kuharici za Vas priprema Stari Puntijar.

Preporučujemo: Jelen u čnoj juhi, Piletina u umaku korijena peršina, Jabuke u šlafruku,

„Kuharica u korist crvenog križa za Hrvatsku i Slavoniju“ iz 1916. godine

Napisana u ratnim godinama 1914. – 1916. i izdana u jeku Prvog svjetskog rata. Sadrži preko 700 recepata za prekrasne delicije. Orginalna kuharica je na njemačkom jeziku, a napisao ju je glavni kuhar bolnice Crvenog križa u Zagrebu. Kuharica je humanitarnog karaktera jer je prihod od prodaje knjiga išao u korist Crvenog križa.

Ovo izdanje Zlatka Puntijara, nakon 90 godina od pojave orginala, prvi puta nudi prijevod na hrvatski jezik.

Primjer recepata za jeftino i fino jelo iz tih teških ratnih godina.

„Zelje se propirja s komadićima slanine i luka. U vatrostalnu posudu stavi se red zelja, red riže, red šunke, ako se ima, ili ploški slanine, pa redom dok se ne napuni posuda. Potom se prelije vrhnjem. Od malo putra, brašna, soli, jajeta umijesi se i tanko razvalja tijesto čijim se trakicama, posloženim poput rešetke, prekrije složenac. Premaže se jajetom i zapeče u pećnici. Prekrasno jelo koje odgovara i ovim recesijskim vremenima.“

„Slobodna vještina austrijskog kuhanja“ iz prve polovice 20. stoljeća

J.F.Beutel, glavni kuhar Opatije, također međunarodno poznat i višestruko nagrađivan u Beču, Frakfurtu i drugim Europskim gradovima izdao je ovu kuharicu početkom 20 stoljeća na njemačkom jeziku. Kuharica je još jedan pokazatelj da je Opatija već krajem 19. i početkom 20. stoljeća bila popularna turistička destinacija sa recentnom i inovativnom gastro ponudom. Uz recepte, kuharica sadrži i ilustracije koje je Beutel osobno nacrtao kako bi, osim važnosti uredne prirpreme jela, ukazao i na značaj dekoracije i serviranja. Tada novi pristup koji uvodi Beutel, pokazo se sve utjecajnijim i značajnijim u kulinarstvu.

Izdanje Zlatka Puntijara prijevod je istoimene kuharice na hrvatski jezik.

„Hrana i kako se priređuje“  iz 1908. godine

Kuharicu je napisao Miroslav Galović. Zgodna je to knjižica sa receptima, a zanimljivo je da u određenim receptima duljinu pripreme jela mjeri brojem molitvi – mjera proizašla iz drevnih običaja domaćica koje vrijeme pripreme jela koristile za molitvu.